Pouzdanost elektro energetskog sistema trzista

Pouzdanost sistema trzista je pojam kojim se utvdjuje slijedece:

1. Sigurnost prijenosa - Sposobnost energetskog sistema da odrzi stabilnost, nekontrolirano odvajanje pojedinih dijelova sistema ili slijed ispada dijelova postrojenja, u slucaju neocekivanog ispada jednog ili vise elemenata sistema.
2. Dostatnost izvora energije - Sposobnost sistema da podmiri sve potrebe trzista u smislu opterecenja i potrebih kolicina energije.

Pouzdanost rada fizickog sistema trzista, drugim rijecima, pouzdanost elektro energetskog sistema, jedan je od naj vaznijih kategorija trzista. Bez pouzdanog rada, trziste ne bi moglo opstati pa se radi toga u pripremi trznih dokumenata, toj kategoriji posvetila posebna paznja.

IMO je zaduzen za upravljanje i nadgledanje rada trzista u svim aspektima. Na osnovu danih prava i duznosti, IMO je zaduzen i za pouzdanost sistema. U cilju osiguranja visokog nivoa pouzdanosti, sudionici na trzistu moraju izmedju ostalog ispuniti odgovarajuce uvjete vezane za pouzdanost postrojenja kojim se ukljucuju na trziste.

IMO upravlja pogonom i odrzava visoki stupanj pouzdanosti cjelokupnog trzista i njegovog fizickog dijela, energetskog sistema, sprovodi poslove vezane za pogon, dispecersku sluzbu i objavljuje podatke o pouzdanosti sistema.
Sudionici na trzistu vrse pogon i odrzavanje vlastitih postrojenja u skladu sa uvjetima i pravilima trzista na kojem posluju.

Energetski sistem se proteze kroz podrucja, na kojima djeluju razna savjetodavna i upravna tijela, pa je ponekad tesko definirati koji ce se standardi primijeniti kada je pouzdanost u pitanju. Svaka institucija na svom podrucju izdaje svoje minimalne standarde pouzdanosti, koje sudionici trzista u Ontariju moraju zadovoljiti, ako zele biti dio jedinstvenog energetskog sistema. Tako na primjer, standardi sistema se odredjuju i zadovoljavaju u smjeru: NERC - NPCC - IMO.
Opce je poznato, da jaki i stabilni energetski sistem lakse podnosi pogonske probleme ako sto su:

Trenutne varijacije frekvencije, radi ispada jednog ili vise generatora.
Protok energije iz dijela sistema sa viskom energije u dio sistema sa manjkom energije.
Lako ukljucivanje rezervne energije u slucaju potrebe.
Jednostavniji marketing izmedju raznih trzista (sistema)

U tako medjusobno spojenim sistemima, koji cine jednu cjelinu, rizik pogona definiran je za svako podrucje posebno. Tako se uvode pojmovi kojima se definiraju ispadi, koji mogu imati utjecaj samo na doticni sistem, nazovimo ga Zona A i one koji imaju utjecaj na susjedni energetski sistem, Zona B.

Sigurnosne granice

Sigurnosne granice sistema su postavljene u cilju sprijecavanja negativnih utjecaja unutarnjih (lokalnih) ispada, na cjelokupno trziste i susjedne zone (u sastavu jedinstvenog sistema). Sigurnosne granice su odredjene obzirom na:
Dinamicnost trzista (Ontarijskog) i
Podnosivih granicnih vrijednosti elemenatra postrojenja.

Tako su postavljene slijedece sigurnosne granice, na osnovu:

• Termicke granicne opteretivosti
• Relejne zastite
• Stabilnosti
• Naponske stabilnosti i
• Gubitak napona

Trziste je podijeljeno na podrucja u cilju osiguranja sigurnosti i to na:

• Dio na koji ce ispad imati utjecaja
• Dio na koji ispad nece inati utjecaja
• Lokalni dio (podrucje na kojem ispad nece utjecati niti na ostale dijelove trzista niti na susjedne sisteme (u sastavi jedinstvenog sistema)

Pogonska stanja sistema

Elektro energetski sistem u svom svakodnevnom pogonu moze biti u jednom od tri stanja:
1. Normalnom pogonskom stanju
2. Visoko rizicnom stanju i
3. Izvanrednom pogonskom stanju


Normalno pogonsko stanje - je stanje postrojenja u kojem su svi parametri unutar propisanih granica, ako na primjer: napon, protok energije, opterecenje vodova itd.
Konfiguracija sistema je takva, da eventualni ispad moze biti odstranjen koristenjem odgovarajucih prekidaca u postrojenju. Svi elementi postrojenja znaci rade u skladu sa trznim pravilima.

Pogonsko stanje visokog rizika - je onda, kada postoji velika vjerojatnost ispada jednog ili vise djelova postrojenja te utjecaj koji takvi ispadi mogu imati na sistem u cjelini.
Ovo stanje objavljuje IMO koji, nakom objavljivanja visoko rizicnog stanja, stupa u akciju povecanja sigurnisti:

· Nastavlja pogon u uvjetima visokkog rizika.
· Izdaje opoziv svih odobrenih planiranih radova na postrojenjima sistema.
· Ponistava ili produljuje zahtjeve za pocetak planiranih radova na postrojenju.
· Izdaje nalog za ukljucenje u sistem svim generatorima sposobnim za pogon.
· Koordinira sigurnost sistema sa ostalim koordinatorima u sistemu.
· Uvodi naponsku redukciju.

Izvanredno pogonsko stanje- je kada u sistemu postoje uvjeti koji onemogucavaju isporuku energije ili ogranicavaju izmjenu energije na medjuspojnim vodovima u sistemu.
U takvim uvjetima IMO ima pravo i duznost promjene sigurnosnih granica kao sto su kontrola opterecenja, djelomicnu isporuku energije i:

· Izdaje opoziv svih odobrenih planiranih radova na postrojenjima sistema.
· Ponistava ili produljuje zahtjeve za pocetak planiranih radova na postrojenju.
· Izdaje nalog za ukljucenje u sistem svim generatorima sposobnim za pogon.
· Koordinira sigurnost sistema sa ostalim koordinatorima u sistemu.
· Uvodi naponsku redukciju.

Konrola opterecenja - se sastoji u smanjenju opterecenja smanjenjem napona (redukcijom napona), iskljucenjem (redukcijom) pojedinih zona u blokovima ili u rotirajucem redosljedu po vec unaprijed znanom rasporedu i duzini vremenskog perioda.

Sigurnosne granice definiraju se unaprijed, u suglasnosti sa sudionicima trzista. Dispecerska sluzba u realnom vremenu osigurava odrzanje sigurnosnih granica isporuke i prijmjenjuje odgovarajuce algoritme isporuke, sve u cilju odrzanja stabilnosti sistema.